Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je dugo vremena, pa ga je zato u najvećem broju slučajeva moguće prevenirati i spriječiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu. No, da bi to bilo moguće, nužna je kolonoskopija.
Prvu kolonoskopiju treba učiniti svatko s 50 godina starosti bez obzira na simptome, a ako je u obitelji netko imao karcinom debelog crijeva, već s 40 godina!
Rak debelog crijeva je u 90% slučajeva izlječiv ukoliko se otkrije u ranom stadiju.
Rak debelog crijeva prema učestalosti je, u odnosu na sve zloćudne bolesti otkrivene u Hrvatskoj, na drugom mjestu kod žena i kod muškaraca. Prema posljednjim podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo iz 2007 godine, u Hrvatskoj je otkriveno gotovo 2800 novih bolesnika s rakom debelog crijeva i rektuma.
U ranim fazama razvoja raka debelog crijeva najčešće nema nikakvih znakova i simptoma i zato je važno obavljati redovne kontrole. Jedna od jednostavnih i lako dostupnih metoda je i hemokult, tj. pretraga stolice na prikrivena (okultna) krvarenja iz probavnog sustava, koju može provesti nadležni liječnik. Ako je nalaz pozitivan, bolesnika treba uputiti na kolonoskopiju da bi se isključilo postojanje polipa, za koje se zna da su lako ranjivi i zato krvare, odnosno da se isključi postojanje karcinoma. Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija, pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i obaviti kolonoskopiju. Postojanje hemoroida ne isključuje da je negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu smješten karcinom ili polip.
Najčešći simptomi raka debelog crijeva:
- naizmjenični proljev i opstipacija koji se javljaju duži period
- tragovi krvi u stolici
- bolovi u abdomenu
- neobjašnjiva anemija
- gubitak težine
Preporuke American Cancer Society za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva:
Preporuke za testiranje s ciljem ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma (muškarci i žene)
| Test | Dobna skupina | Učestalost pregleda |
| Prva 4 testa (kolonoskopija, fleksibilna sigmoidoskopija, irigigrafija i CT kolonografija) su dizajnirani kako bi se našli i polipi i rak u ranom stadiju.
Posljednjih 3 testa (FOBT, FIT, stolica na DNA) prvenstveno će naći rak, a ne polipe. Ako su vam dostupni, i ako ste spremni za njih, prva 4 testa imaju prednost. Imajte na umu da ljudi s određenim genetskim poremećajima ili obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva mogu imati veći rizik i trebali bi razgovarati sa svojim liječnicima oko početka probira u mlađoj dobi. |
||
| Kolonoskopija | >50 g. života | Svakih 10 godina. |
| Fleksibilna sigmoidoskopija* | > 50 g. | Svakih 5 godina. |
| Irigografija s duplim kontrastom* | > 50 g. | Svakih 5 godina. |
| CT kolonografija* | > 50 g. | Svakih 5 godina. |
| Irigografija s duplim kontrastom* | > 50 g. | Svakih 5 godina. |
| Test stolice na okultno krvarenje (FOBT)**,* | > 50 g. | Jednom godišnje. |
| Fekalni imunokemijski test (FIT)* | > 50 g. | Jednom godišnje. |
| Test stolice na DNA* | > 50 g. | Za sad još nije određen siguran interval testiranja. |
*Ako su rezultati testa pozitivni, potrebno je učiniti kolonoskopiju!
**Digitorektalni pregled se treba učiniti kada i sigmoidoskopija, kolonoskopija ili irigografija.
***Jednom godišnje FOBT ili FIT plus fleksiblna sigmoidoskopija svakih 5 godina se preporuča više nego ijedna od opcija zasebno.